Exploring the teaching of indigenous knowledge in grade 7 natural science in Tshilamba Circuit, Limpopo Province
Loading...
Authors
Asuvhe, Lawrance
Issue Date
2025-01
Type
Dissertation
Language
en
Keywords
Research Subject Categories::HUMANITIES and RELIGION , Indigenous knowledge , Teacher knowledge , Teaching strategies , Classroom interaction and discourse , Natural Sciences , Nḓivho ya mvelele , Nḓivho ya vhagudisi , Zwiṱirathedzhi zwa u funza , U ṱanganelana kilasini na nyambedzano , Saintsi ya mvelo , Vutivi bya ndzhavuko , Vutivi bya mudyondzisi , Tindlela to dyondzisa , Ku tirhisana etlilasini na mbulavulo , Sayense ya Ntumbuluko
Alternative Title
Abstract
This qualitative case study explored how Grade 7 Natural Sciences (NS) teachers integrate Indigenous Knowledge (IK) into their teaching practices in the Mutale Circuit, Limpopo Province. The study aimed to answer the primary research question: How do Grade 7 Natural Sciences teachers integrate Indigenous Knowledge (IK) into their teaching practices in the Mutale Circuit, Limpopo Province? The following sub-questions guided the investigation: What are Grade 7 NS teachers’ understandings of Indigenous Knowledge in the Mutale Circuit, Limpopo Province? How do these teachers align their understanding of IK with the Curriculum and Assessment Policy Statement (CAPS) guidelines? and What strategies do these teachers use to integrate IK to Grade 7 learners in the Mutale Circuit?
The study was framed within social constructivist theory, emphasizing teacher content knowledge, instructional strategies, classroom interactions, and discourse. Data were collected through classroom observations and semi-structured interviews with three purposively selected Grade 7 NS teachers from different schools. The data were analyzed using the Classroom Practice Diagnostic Framework (CPDF) to examine how teachers approach IK instruction.
Findings indicated gaps in teachers’ content knowledge and limited access to teaching and learning resources in their schools. Teachers primarily relied on personal experiences to integrate IK, often without structured support. The study also highlighted challenges related to inadequate subject matter knowledge and a shortage of instructional materials, both of which hindered effective IK instruction. To address these challenges, the study recommends that the Minister of Education and district offices should ensure that every learner has access to a textbook, minimizing the time spent copying notes from the chalkboard and enhancing IK instruction., Senior Education Advisors for NS should organize district-level workshops to equip teachers with IK content, effective teaching strategies, and appropriate assessment methods, enabling them to implement the curriculum more effectively. Providing teachers with structured training and adequate resources will not only strengthen their IK knowledge but also improve learner performance in Natural Sciences.
Ngudo iyi ya tsumbo ya khwaḽithethivi yo ṱoḓisisa nḓila ine vhagudisi vha gireidi ya 7 ya saintsi ya mvelo vha ṱanganya ngayo nḓivho ya mvelele kha maitele avho a u funza kha sekhethe ya Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo. Ngudo yo vha yo sedza kha u fhindula mbudziso ya ṱhoḓisiso ya phuraimari: Vhagudisi vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vha ṱanganya hani nḓivho ya mvelele kha maitele avho a u funza kha tshiṱiriki tsha Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo? Mbudziso ṱhukhu dzi tevhelaho dzo livhisa ṱhoḓisiso: Ndi ifhio pfeseso ya vhadededzi vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vha vha nayo nga ha nḓivho ya mvelele kha tshiṱiriki tsha Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo? Vhagudisi avha vha ṱanganya hani pfeseso yavho ya ndivho ya mvelele na vhulivhisi ha tshitatamennde tsha mbekanyamaitele ya kharikhuḽamu na u linga? Ndi zwifhio zwiṱirathedzhi zwine vhagudisi avha vha zwi shumisa u ṱanganya ndivho ya mvelo kha vhagudi vha gireidi ya 7 kha sekhethe ya Mutale? Ngudo yo vha yo vhumbiwa nga ngomu ha mulayo wa vhufhaṱi ha matshilisano, hu tshi ombedzela nḓivho ya zwi re ngomu ha mudededzi, zwiṱirathedzhi zwa u gudisa, u ṱanganelana ha kiḽasirumuni, na nyambedzano. Mawanwa o kuvhanganywa nga kha u sedza mudededzi a tshi khou funza kilasini na nyambedzano dzo dzudzanywaho na vhagudisi vhararu vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vho khethiwaho nga ndivho u bva zwikoloni zwo fhambanaho. Mawanwa o senguluswa hu tshi shumiswa muhanga wa u tola maitele a kiḽasirumuni (CPDF) u itela u ṱola nḓila ine vhagudisi vha shumisa yone kha ndayo ya mvelo. Mawanwa o sumbedza zwikhala kha nḓivho ya zwi re ngomu ha vhagudisi na u sa swikelela zwishumiswa zwa u funza na u guda zwikoloni zwavho. Vhagudisi vho vha vha tshi ḓitika nga maanḓa nga tshenzhemo dzavho u itela u ṱanganya ndivho ya mvelele, kanzhi hu si na thikhedzo yo dzudzanywaho. Ngudo yo dovha ya sumbedza khaedu dzi tshimbilelanaho na nḓivho i songo teaho ya mafhungo a thero na u ṱahela ha zwishumiswa zwa u gudisa, zwoṱhe zwo thithisa u gudisa ha ndivho ya mvelelo. U itela u tandulula khaedu idzi, ngudo i themendela uri minisiṱa vii wa pfunzo na ofisi dza zwiṱiriki vha tea u vhona uri mugudi muṅwe na muṅwe u na tswikelelo kha bugu ya u guda, u fhungudza tshifhinga tshine a tshi fhedza a tshi khou kopolola notsi u bva kha bodo na u khwinisa ndaela ya ndivho ya mvelo. Vhaeletshedzi vhahulwane vha pfunzo vha saintsi ya mupo vha tea u dzudzanya miṱangano ya mushumo ya vhuimo ha tshiṱiriki u itela u ṋetshedza ndivho ya mvelelo, zwiṱirathedzhi zwa u guda, nḓila dza u linga na zwine zwa vha konisa u shumisa kharikhuḽamu nga nḓila i bvelelaho. U ṋetshedza vhagudisi vhugudisi ho dzudzanywaho na zwishumiswa zwo eḓanaho a zwi nga ḓo khwaṱhisa nḓivho yavho ya mvelelo fhedzi, fhedzi zwi ḓo dovha zwa khwinisa kushumele kwa vhagudi kha saintsi ya mvelo.
Dyondzo leyi ya xiyimo xa xiyimo yi lavisisile hilaha vadyondzisi va Giredi ya 7 ya sayense ya Ntumbuluko va hlanganisaka hakona Vutivi bya Vaaki eka maendlelo ya vona yo dyondzisa eXifundzheni xa Mutale, eXifundzheninkulu xa Limpopo. Dyondzo leyi a yi kongomisiwile ku hlamula xivutiso xa ndzavisiso wa masungulo: Xana vadyondzisi va Giredi ya 7 va Sayense ya Ntumbuluko va swi hlanganisa njhani Vutivi bya Valungu eka maendlelo ya vona yo dyondzisa exifundzheninkulu xa Mutale, eXifundzheninkulu xa Limpopo? Swivutiso - ntsongo leswi landzelaka swi kongomise vulavisisi: Hi swihi matwisiselo ya vadyondzisi va Giredi ya 7 ya sayense ya Ntumbuluko eka Vutivi bya Valungu eXifundzheni xa Mutale, Xifundzankulu xa Limpopo? Xana vadyondzisi lava va ringanisa njhani ku twisisa ka vona ka vutivi bya ndzhavuko na swiletelo swa Xitatimende xa Pholisi ya Kharikhulamu na Nkambelo? na Hi wahi tindlela leti vadyondzisi lava va ti tirhisaka ku hlanganisa vadyondzi va IK na Giredi ya 7 eka Xifundzha xa Mutale? Dyondzo leyi yi vumbiwile endzeni ka thiyori ya social constructivist, yi kandziyisa vutivi bya nhundzu ya mudyondzisi, tindlela ta ndzetelo, ku tirhisana etlilasini, na mbulavulo. Data yi hlengeletiwile hi ku tirhisa ku langutisisa etlilasini na mimbulavurisano leyi nga hlelekangiki ngopfu na vadyondzisi vanharhu va Giredi ya 7 va sayense ya ntumbuluko lava hlawuriweke hi xikongomelo ku suka eswikolweni swo hambana. Data yi xopaxopiwile hi ku tirhisa Rimba ra Vukamberi bya Maendlelo ya Tlilasi ku kambisisa ndlela leyi vadyondzisi va tshinelelaka ndzetelo wa vutivi bya ndzhavuko ha yona. Swikumiwa swi kombisile swivandla eka vutivi bya nhundzu ya vadyondzisi na ku fikelela loku nga nyawuriki eka switirhisiwa swo dyondzisa na ku dyondza eswikolweni swa vona. Vadyondzisi ngopfungopfu a va titshege hi mintokoto ya munhu hi xiyexe ku hlanganisa vutivi bya ndzhavuko, hakanyingi handle ka nseketelo lowu hlelekeke. Dyondzo yi tlhele yi kombisa mintlhontlho leyi fambelanaka na vutivi lebyi nga ringanelangiki bya timhaka na ku pfumaleka ka switirhisiwa swo dyondzisa, leswi havumbirhi bya swona swi siveleke ndzetelo wa vutivi bya ndzhavuko lowu humelelaka. Ku lulamisa mintlhontlho leyi, ndzavisiso ix wu ringanyeta leswaku Holobye wa Dyondzo na tihofisi ta miganga va fanele ku tiyisisa leswaku xichudeni xin’wana na xin’wana xi na mfikelelo eka buku ya dyondzo, ku hunguta nkarhi lowu tirhisiwaka ku kopa tinotsi ku suka eka bodo na ku ndlandlamuxa swiletelo swa vutivi bya ndzhavuko. Vatsundzuxi va Dyondzo ya le Henhla va sayense ya Ntumbuluko va fanele ku hlela tiwekhixopo ta xiyimo xa muganga ku hlomisa vadyondzisi hi nhundzu ya vutivi bya ndzhavuko, tindlela to dyondzisa leti tirhaka, na tindlela to kambela leti faneleke, ku va pfuna ku tirhisa kharikhulamu hi ndlela leyi humelelaka swinene. Ku nyika vadyondzisi ndzetelo lowu hlelekeke na switirhisiwa leswi ringaneleke a swi nge tiyisi ntsena vutivi bya vona bya vutivi bya ndzhavuko kambe swi ta tlhela swi antswisa matirhelo ya vadyondzi eka Sayense ya Ntumbuluko.
Ngudo iyi ya tsumbo ya khwaḽithethivi yo ṱoḓisisa nḓila ine vhagudisi vha gireidi ya 7 ya saintsi ya mvelo vha ṱanganya ngayo nḓivho ya mvelele kha maitele avho a u funza kha sekhethe ya Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo. Ngudo yo vha yo sedza kha u fhindula mbudziso ya ṱhoḓisiso ya phuraimari: Vhagudisi vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vha ṱanganya hani nḓivho ya mvelele kha maitele avho a u funza kha tshiṱiriki tsha Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo? Mbudziso ṱhukhu dzi tevhelaho dzo livhisa ṱhoḓisiso: Ndi ifhio pfeseso ya vhadededzi vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vha vha nayo nga ha nḓivho ya mvelele kha tshiṱiriki tsha Mutale, vunḓuni ḽa Limpopo? Vhagudisi avha vha ṱanganya hani pfeseso yavho ya ndivho ya mvelele na vhulivhisi ha tshitatamennde tsha mbekanyamaitele ya kharikhuḽamu na u linga? Ndi zwifhio zwiṱirathedzhi zwine vhagudisi avha vha zwi shumisa u ṱanganya ndivho ya mvelo kha vhagudi vha gireidi ya 7 kha sekhethe ya Mutale? Ngudo yo vha yo vhumbiwa nga ngomu ha mulayo wa vhufhaṱi ha matshilisano, hu tshi ombedzela nḓivho ya zwi re ngomu ha mudededzi, zwiṱirathedzhi zwa u gudisa, u ṱanganelana ha kiḽasirumuni, na nyambedzano. Mawanwa o kuvhanganywa nga kha u sedza mudededzi a tshi khou funza kilasini na nyambedzano dzo dzudzanywaho na vhagudisi vhararu vha gireidi ya 7 vha saintsi ya mvelo vho khethiwaho nga ndivho u bva zwikoloni zwo fhambanaho. Mawanwa o senguluswa hu tshi shumiswa muhanga wa u tola maitele a kiḽasirumuni (CPDF) u itela u ṱola nḓila ine vhagudisi vha shumisa yone kha ndayo ya mvelo. Mawanwa o sumbedza zwikhala kha nḓivho ya zwi re ngomu ha vhagudisi na u sa swikelela zwishumiswa zwa u funza na u guda zwikoloni zwavho. Vhagudisi vho vha vha tshi ḓitika nga maanḓa nga tshenzhemo dzavho u itela u ṱanganya ndivho ya mvelele, kanzhi hu si na thikhedzo yo dzudzanywaho. Ngudo yo dovha ya sumbedza khaedu dzi tshimbilelanaho na nḓivho i songo teaho ya mafhungo a thero na u ṱahela ha zwishumiswa zwa u gudisa, zwoṱhe zwo thithisa u gudisa ha ndivho ya mvelelo. U itela u tandulula khaedu idzi, ngudo i themendela uri minisiṱa vii wa pfunzo na ofisi dza zwiṱiriki vha tea u vhona uri mugudi muṅwe na muṅwe u na tswikelelo kha bugu ya u guda, u fhungudza tshifhinga tshine a tshi fhedza a tshi khou kopolola notsi u bva kha bodo na u khwinisa ndaela ya ndivho ya mvelo. Vhaeletshedzi vhahulwane vha pfunzo vha saintsi ya mupo vha tea u dzudzanya miṱangano ya mushumo ya vhuimo ha tshiṱiriki u itela u ṋetshedza ndivho ya mvelelo, zwiṱirathedzhi zwa u guda, nḓila dza u linga na zwine zwa vha konisa u shumisa kharikhuḽamu nga nḓila i bvelelaho. U ṋetshedza vhagudisi vhugudisi ho dzudzanywaho na zwishumiswa zwo eḓanaho a zwi nga ḓo khwaṱhisa nḓivho yavho ya mvelelo fhedzi, fhedzi zwi ḓo dovha zwa khwinisa kushumele kwa vhagudi kha saintsi ya mvelo.
Dyondzo leyi ya xiyimo xa xiyimo yi lavisisile hilaha vadyondzisi va Giredi ya 7 ya sayense ya Ntumbuluko va hlanganisaka hakona Vutivi bya Vaaki eka maendlelo ya vona yo dyondzisa eXifundzheni xa Mutale, eXifundzheninkulu xa Limpopo. Dyondzo leyi a yi kongomisiwile ku hlamula xivutiso xa ndzavisiso wa masungulo: Xana vadyondzisi va Giredi ya 7 va Sayense ya Ntumbuluko va swi hlanganisa njhani Vutivi bya Valungu eka maendlelo ya vona yo dyondzisa exifundzheninkulu xa Mutale, eXifundzheninkulu xa Limpopo? Swivutiso - ntsongo leswi landzelaka swi kongomise vulavisisi: Hi swihi matwisiselo ya vadyondzisi va Giredi ya 7 ya sayense ya Ntumbuluko eka Vutivi bya Valungu eXifundzheni xa Mutale, Xifundzankulu xa Limpopo? Xana vadyondzisi lava va ringanisa njhani ku twisisa ka vona ka vutivi bya ndzhavuko na swiletelo swa Xitatimende xa Pholisi ya Kharikhulamu na Nkambelo? na Hi wahi tindlela leti vadyondzisi lava va ti tirhisaka ku hlanganisa vadyondzi va IK na Giredi ya 7 eka Xifundzha xa Mutale? Dyondzo leyi yi vumbiwile endzeni ka thiyori ya social constructivist, yi kandziyisa vutivi bya nhundzu ya mudyondzisi, tindlela ta ndzetelo, ku tirhisana etlilasini, na mbulavulo. Data yi hlengeletiwile hi ku tirhisa ku langutisisa etlilasini na mimbulavurisano leyi nga hlelekangiki ngopfu na vadyondzisi vanharhu va Giredi ya 7 va sayense ya ntumbuluko lava hlawuriweke hi xikongomelo ku suka eswikolweni swo hambana. Data yi xopaxopiwile hi ku tirhisa Rimba ra Vukamberi bya Maendlelo ya Tlilasi ku kambisisa ndlela leyi vadyondzisi va tshinelelaka ndzetelo wa vutivi bya ndzhavuko ha yona. Swikumiwa swi kombisile swivandla eka vutivi bya nhundzu ya vadyondzisi na ku fikelela loku nga nyawuriki eka switirhisiwa swo dyondzisa na ku dyondza eswikolweni swa vona. Vadyondzisi ngopfungopfu a va titshege hi mintokoto ya munhu hi xiyexe ku hlanganisa vutivi bya ndzhavuko, hakanyingi handle ka nseketelo lowu hlelekeke. Dyondzo yi tlhele yi kombisa mintlhontlho leyi fambelanaka na vutivi lebyi nga ringanelangiki bya timhaka na ku pfumaleka ka switirhisiwa swo dyondzisa, leswi havumbirhi bya swona swi siveleke ndzetelo wa vutivi bya ndzhavuko lowu humelelaka. Ku lulamisa mintlhontlho leyi, ndzavisiso ix wu ringanyeta leswaku Holobye wa Dyondzo na tihofisi ta miganga va fanele ku tiyisisa leswaku xichudeni xin’wana na xin’wana xi na mfikelelo eka buku ya dyondzo, ku hunguta nkarhi lowu tirhisiwaka ku kopa tinotsi ku suka eka bodo na ku ndlandlamuxa swiletelo swa vutivi bya ndzhavuko. Vatsundzuxi va Dyondzo ya le Henhla va sayense ya Ntumbuluko va fanele ku hlela tiwekhixopo ta xiyimo xa muganga ku hlomisa vadyondzisi hi nhundzu ya vutivi bya ndzhavuko, tindlela to dyondzisa leti tirhaka, na tindlela to kambela leti faneleke, ku va pfuna ku tirhisa kharikhulamu hi ndlela leyi humelelaka swinene. Ku nyika vadyondzisi ndzetelo lowu hlelekeke na switirhisiwa leswi ringaneleke a swi nge tiyisi ntsena vutivi bya vona bya vutivi bya ndzhavuko kambe swi ta tlhela swi antswisa matirhelo ya vadyondzi eka Sayense ya Ntumbuluko.
Description
Abstract in English with Venda and Tsonga translations
